• E te iloa le talafaasolopito o le uaina?

E te iloa le talafaasolopito o le uaina?

O le uaina o se ava malosi e masani ona faia mai vine fa'afefete.E fa'aumatia e le fefete le suka i totonu o le vine ma liua i le ethanol ma le carbon dioxide, ma fa'asa'oloto ai le vevela i le faagasologa.O ituaiga eseese o vine ma ituaiga o fefete o mea taua ia i sitaili eseese o le uaina.O nei eseesega e mafua mai i fegalegaleaiga faigata i le va o le atinaʻeina o meaola o le vine, o gaioiga o loʻo aʻafia i le faʻafefeteina, le tuputupu aʻe o le vine (terroir), ma le gaosiga o le uaina.O le tele o atunuu ua fa'atulafonoina igoa fa'aletulafono ua fa'amoemoe e fa'amatala ai sitaili ma uiga lelei o le uaina.O nei mea e masani ona faʻatapulaaina ai le faʻafanua faʻafanua ma faʻatagaina ituaiga o vine, faʻapea foʻi ma isi vaega o le gaosiga o le uaina.O uaina e le faia mai vine e aofia ai le fa'afefeteina o isi fua o fa'ato'aga e aofia ai le uaina araisa ma isi fuala'au uaina e pei o le palama, sieri, rimoni, fuala'au ma elderberry.

O mea na muaʻi iloa o le uaina e mai Georgia (pe tusa o le 6000 T.L.M.), Iran (Peresia) (pe tusa o le 5000 T.L.M.), ma Sicily (pe tusa o le 4000 T.L.M.).Na taunuu le uaina i le Balkans i le 4500 BC ma sa faʻaumatia ma faʻamanatuina i Eleni anamua, Thrace ma Roma.I le talafaasolopito atoa, sa inu tele le uaina ona o ona aafiaga faaonanā.

O faʻamaoniga muamua o tala faʻasolopito ma archaeobotanical mo le uaina vine ma le faʻatoʻaga vine, e oʻo mai i le 6000-5800 TLM na maua i le teritori o Georgia i aso nei.O fa'amatalaga fa'asolopito ma fa'amatalaga fa'aletagata o lo'o fa'ailoa mai ai o le gaosiga muamua o le uaina i se isi mea sa fai si tuai, atonu na tupu i le itu i Saute Caucasus (lea e aofia ai Armenia, Georgia ma Azerbaijan), po'o le itu i Sisifo o Asia i le va o Turkey i Sasa'e, ma Iran i matu.O le fale uaina muamua na iloa mai le 4100 TLM o le Areni-1 i Armenia.

E ui lava e lē o le uaina, ae o le faamaoniga muamua o vine ma araisa ua fefiloi meainu faafefe na maua i Saina anamua (c. 7000 TLM).

Fa'amatalaga o se toomaga o le faasitepu i sasae o le Apadana, Persepolis, o lo'o fa'aalia ai tagata Armenia o lo'o aumaia se amphora, masalo o le uaina, i le tupu.

I se lipoti i le 2003 na faia e tagata suʻesuʻe i le eleele, ua faailoa mai ai se avanoa e fefiloi ai vine ma araisa ina ia maua ai meainu fefiloi fefiloi i Saina anamua i uluaʻi tausaga o le meleniuma lona fitu T.L.M.O fagu omea mai le Neolithic site o Jiahu, Henan, o loʻo i ai faʻailoga o le tartaric acid ma isi mea faʻaola e masani ona maua i le uaina.Ae ui i lea, o isi fualaʻau masani i le itulagi, e pei o le hawthorn, e le mafai ona faʻaumatia.Afai o nei meainu, lea e foliga mai o mea muamua o le uaina araisa, e aofia ai vine nai lo isi fualaau aina, semanu latou te avea ma se tasi o le tele o le tele o ituaiga vao i Saina, nai lo le Vitis vinifera, lea na faʻalauiloaina i le 6000 tausaga mulimuli ane.

O le salalau atu o aganuu uaina agai i sisifo atonu na mafua ona o tagata Foinie na salalau atu i fafo mai le pito i lalo o aai-setete i le talafatai o le Metitirani e totonugalemu i Lepanona i aso nei (faapea foi ma vaega laiti o Isaraelu / Palesitina ma le talafatai o Suria);[37] ] peitaʻi, o le aganuu a Nuragic i Sardinia ua uma ona iai se tu masani o le taumafaina o le uaina aʻo leʻi oʻo mai tagata Foinie.O uaina a Byblos na auina atu i Aikupito i le taimi o le Malo Tuai ona sosoo ai lea ma le Metitirani atoa.O faamaoniga o lenei mea e aofia ai vaa Foinie e lua na malepelepe mai le 750 T.L.M., na maua ma a latou uta o uaina o loʻo tumau pea, lea na maua e Robert Ballard I le avea ai ma uluai tagata faʻatau oloa i le uaina (cherem), e foliga mai na puipuia e tagata Foinie mai le faʻamaʻiina ma se vaega o le uaina. suauu olive, sosoo ai ma se faamaufaailoga o pinewood ma resin, tutusa ma retsina.

O toega muamua lava o le Maota o Apadana i Persepolis na amata mai i le 515 TLM e aofia ai ata vane o loʻo faʻaalia ai fitafita mai malo o le Emepaea o Achaemenid o loʻo aumaia meaalofa i le tupu o Achaemenid, faatasi ai ma tagata Armenia o loʻo aumaia a latou uaina lauiloa.

Ua anoanoaʻi faamatalaga tusitusia e faatatau i le uaina i Homer (8 senituri T.L.M.), ae atonu o loo faamatalaina ai fatuga muamua), Alkman (7 senituri T.L.M.), ma isi.I Aikupito anamua, e ono o le 36 uaina amphoras na maua i le tuugamau o le Tupu o Tutankhamun o loʻo faʻaigoaina le igoa "Khaʻy", o se tupu fai vine.O le lima o nei amphoras na filifilia e afua mai i le tofi totino a le tupu, ae o le lona ono mai le esetete o le maota o le tupu o Atena.Ua maua fo'i fa'ailoga uaina i le ogatotonu o Asia Xinjiang i Saina fa'aonaponei, mai le lua ma le muamua afe tausaga TLM.

Oomi le uaina pe a uma le seleselega;Tacuinum Sanitatis, 14 senituri

O le ulua'i ta'ua o uaina fa'atatau vine i Initia e mai i le fa'ai'uga o le senituri lona 4 TLM tusitusiga a Chanakya, le minisita sili o le Emeperoa Chandragupta Maurya.I ana tusitusiga, na taʻusalaina ai e Chanakya le faʻaaogaina o le ava malosi aʻo faʻasalalau le emeperoa ma lona faʻamasinoga masani i se ituaiga o uaina e taʻua o le madhu.

Sa totoina e Roma anamua tovine i tafatafa o taulaga o leoleo ina ia mafai ona gaosia le uaina i le lotoifale nai lo le auina atu i se mamao mamao.O nisi o nei vaega ua lauiloa i le lalolagi i le gaosiga o uaina.Na iloa e tagata Roma o moligao sulfur mu i totonu o ipu uaina gaogao e faatumauina ai le fou ma saoloto mai le manogi o le vineka.I Europa anamua, sa lagolagoina e le Lotu Katoliko Roma le uaina ona sa manaʻomia e taʻitaʻi lotu le uaina mo le Misasa. Sa faia e monike i Falani le uaina mo le tele o tausaga, ma faamatuaina i ana.O se fua faaPeretania tuai na ola mai i ituaiga eseese seia oo i le 19 senituri e manaʻomia ai le faamamaina o le uaina paʻepaʻe mai le uaina - leaga poʻo le leaga o le uaina.

Mulimuli ane, sa faamamaina e tupuga mai le uaina o le faamanatuga mo se tofo sili atu ona manaia.O lenei mea na mafua ai le togavao faʻaonaponei i le uaina Farani, uaina Italia, uaina Sipaniolo, ma o nei tu ma aga vine ua aumaia i le uaina o le Lalolagi Fou.Mo se faʻataʻitaʻiga, o vine Misiona na aumaia e faifeʻau Franciscan i Niu Mekisiko i le 1628 na amata ai le measina uaina a Niu Mekisiko, o nei vine na aumai foi i Kalefonia lea na amataina ai le pisinisi uaina Kalefonia.Fa'afetai i le aganu'u uaina Sipaniolo, o nei itulagi e lua na iu lava ina avea ma tagata sili ona matutua ma sili ona tele, i le faasologa, o le uaina a le Iunaite Setete.Na taʻua muamua e Viking sagas se fanua matagofie e tumu i vine vao ma le uaina sili ona lelei e taʻua tonu o Vinland.[51]A'o le'i fa'atuina e le Sipaniolo a latou tu ma aga vine vine Amerika i Kalefonia ma Niu Mekisiko, na taumafai uma Farani ma Peretania e fa'atuina vine vine i Florida ma Virginia.

GOX新闻 -26


Taimi meli: Au-04-2022